Baklava, da ili ne?
Svaka moja priča o baklavi (ili ljudi oko mene) počinje s rečenicom “nisam baš ljubitelj…”, a onda se dogodio zgodan plot twist kad smo probali ovu baklavu od maka, lješnjaka (ili badema) i, naravno neizostavnom, čokoladom. Čak i oni koji ne vole mak pričaju o njoj s oduševljenjem, časna pionirska.
Ja sam isto tako živjela u uvjerenju da ne volim baklavu, a sve na temelju dva komada koja sam pojela u životu. Jedan u Sarajevu, a drugi na nekom obiteljskom slavlju (ili tako nekom okupljanju), nemam pojma. Moja ju majka, recimo, u životu nikad nije napravila tako da kod nas doma toga nije bilo na stolu. Svejedno je nekako došla na zao glas kao premasna i preslatka pa sam ju izbjegavala u širokom luku.
Sve do nedavno kad sam odlučila da je želim napraviti sama. Naravno da mi se ta ideja implementirala u kreativni dio mozga nakon jedne poduže Pinterest seanse. Tamo sam vidjela da se baklava može napraviti s čokoladom. Kakvo otkriće. Ja sam živjela u primitivnom uvjerenju da je baklava tijesto s orašastim plodovima, najčešće onim, meni mrskim, orasima. Kakva seljanka. Znam.
MOJA PRVA BAKLAVA… I DRUGA
Dala sam se u daljnje istraživanje i pronašla sam čudesnu kombinaciju maka, lješnjaka i čokolade. Znala sam da su to okusi s kojima želim početi. Počela sam s malim plehom (20 x 20 cm). Ta je završila sa mnom u Samoborskom gorju. Ponijela sam je u maloj plastičnoj posudi jer me bilo sram, nisam znala je l’ uspjela ili nije. Kad je ekipa navalila i punih usta hvalila okus, odmah mi je bilo lakše i žao što nisam ponijela više. Taj put nisam pečenu baklavu prekrila folijom pa je gornji sloj bio hrskav. Ljudi to vole, naime.
Drugi put sam je pekla u velikom plehu (30 x 40 cm) i vruću sam je prekrila folijom pa je ispala puno mekša (i meni bolja). Krenula je sa mnom put Splita. U Splitu ju je u planinarski ruksak preuzeo J. pa je završila s nama na Mosoru. Ogromna plastična kutija težila je sigurno 2 kg, ali njemu to nije bio problem. Pogotovo jer smo svaku pauzu iskoristili da ukrademo koji komad pa je sa svakim metrom nadmorske visine njegov ruksak bio lakši. Kad smo oko 20 h došli do planinarskog doma ostalo je svega još jedan red. I. i T. su je skrivali da je drugi ne nanjuše, a M. se na kraju naljutio jer mu je D. sve pojeo dok je on izbivao na pet minuta. Z. je tražila recept i već par dana kasnije zamirisala je iz njene pećnice i završila na Sljemenu. S obzirom da smo svi članovi PO PDS Velebit– ova baklava počasno je nazvana Velebitska baklava.
Nisam postala baklavamaherica, ali ovo je sasvim dobar recept za početnike. Sigurna sam da postoje još kojekakvi trikovi koje znaju prave maherica (kako razvući kore, recimo), a ja ih još nisam otkrila. One koje jesam otkrila nalaze se u receptu.
Kore sam kupila na zagrebačkoj tržnici Dolac. Vruću baklavu zalila sam hladnim sirupom, kažu da je to idealna kombinacija. Može biti i obrnuto, ali nikako vruću vrućim i obrnuto. Ja nisam pretjerivala sa sirupom jer nisam htjela da bude preslatka i mljackava, ova se fino može jesti prstima, bez potrebe za tanjurom i vilicom. Da bi kore bile što mekše potrebno ih je, osim maslacem, dobro poškropiti kombinacijom jaja i mineralne vode (taj mi je trik otkrila moja Bosanka Slađana). Jednu koru sačuvajte da vam posluži kao gornji štit da se ne prepeče, nju na kraju maknite. Vruću baklavu poklopite s nečim teškim tako da se svi slojevi dobro povežu.
I to je to.
Baklava od maka, lješnjaka i čokolade
Print RecipeIngredients
- KORE
- 500 g gotovih tankih kora (za pitu)
- 150 g maslaca
- 1 jaje
- 100 ml mineralne vode
- NADJEV
- 150 g mljevenog maka
- 100 g mljevenih lješnjaka (ili badema)
- 200 g tamne čokolade
- SIRUP
- 300 g šećera
- 300 ml vode
- 50 ml soka od naranče
- čep ruma
Instructions
Sameljite sve sastojke za nadjev (ali ne presitno, da ipak nešto krcka pod zubima) i dobro izmiješajte.
Otopite maslac na laganoj vatri, a posebnoj posudi pomiješajte jaje i mineralnu.
Namastite pleh s maslacem.
Skrojite kore po veličini pleha i držite ih zamotane u krpi da se ne suše.
Složite 4 kore u pleh tako da svaku dobro natopite prvo jajima, a onda i maslacem prije nego stavite sljedeću. Zadnju također, prije nego stavite nadjev.
Stavite nadjev tako da prekrije cijelu koru u tankom sloju. Zatim na to stavite još dvije kore (ponovo jaje i maslac na obje kore).
Ponovite postupak dok ne potrošite sav nadjev (trebalo bi ga biti za 3-4 sloja, ovisno koliko budete široke ruke).
I na vrh ponovo stavite 4 kore svaku natopljenu s jajem i maslacem. Jednu koru sačuvajte sa strane.
Složenu baklavu stavite u hladnjak na 10 minuta da se stisne. Zatim ju oštrim nožem izrežite na kvadrate (trokute, rombove...ili kako vam drago) i prekrijte onom sačuvanom korom.
Stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 C 25 minuta, pa smanjite na 150 C i pecite još 15-20 min dok ne dobije lijepu zlatnu boju.
Dok se baklava peče skuhajte sirup tako da u lonac stavite sve sastojke i kuhate na srednje jakoj vatri 10-tak minuta. Ostavite da se skroz ohladi jer na vruću baklavu treba izliti hladan sirup.
Kad je baklava pečena skinite joj onu pomoćnu koru s vrha (pojedite ju odmah ili božemiprosti bacite u smeće) i zalijte hladnim sirupom. Baklavu prekrijte aluminijskom folijom još vruću i poklopite s nečim teškim kao što je daska za rezanje (ako želite da se napuhne i da ima hrskavu gornju goru nemojte ju poklopiti ni s čim). Ostavite da se ohladi na sobnu temperaturu pa pospremite u hladnjak. Pustite ju da odstoji bar 24 h.
Ako isprobate recept svakako mi javite u komentaru ili na društvenim mrežama (@shedonist_ana/ #ukužini).
Želite li prvi primiti obavijesti o novim receptima, ali i svakakve male izazove i životne mudrosti prijavite se na NEWSLETTER.
