Deserti/ Doručak/ Razno

[recept] Sveler (norveške palačinke)

sveler

Sveler! Ne, nisam krivo napisala zagrebački pozdrav serbus (ili servus), to je norveški naziv za palačinke. I moram vam reći mnogo su dobre. Još vam moram reći da mi je nedostajalo ovo tipkanje. Zatvorila sam se od svijeta da napravim kuharicu i jednostavno pregorila zajedno sa zdravim kolačima koje sam pekla. U tom procesu mi je šećer valjda toliko nisko pao da sam ga morala nadoknaditi najgorim vrstama slatkiša. U velikim količinama. I eno kuharice u zakutku laptopa, čeka raskupusana i nedovršena jer sam ja odlučila ipak malo manje raditi i malo više odmarati.

***

NORVEŠKA 3. UMJETNOST

Ja sam već određeni niz godina zainteresirana za sve što ima veze s nordijskim zemljama. Baš mi je jučer na Facebooku izletila uspomena na posjet Kopenhagenu i Malmöu prije dvije godine. Od cijelog tog putovanja meni je najbolji dio bila šetnja do kipa Male sirene (lika iz bajke Hans Christiana Andersena), a “najuzbudljiviji” dio bila vožnja autobusom i vlakom preko Øresundsbrona, mosta po kojoj je i nazvana švedsko-danska serija Most.

U Norveškoj još nisam bila, ali svakim danom se sve brže penje na bucket listi. Neki dan sam baš dovršila roman Moja borba (3. dio, Otok dječaštva) norveškog pisca Knausgarda. U njemu opisuje svoje djetinjstvo i život na otoku na jugu Norveške. I ponovo se zaljubila u duge opise dramatičnog norveškog krajolika- stijena, šuma, magle, leda, fjordova, mora, otoka… i oni divnih crvenih kućica u jakom kontrastu sa zelenilom trave ili bijelinom snijega. Tako se Norveška svrstala uz bok visoko pozicioniranog Islanda.

Jedna od knjiga koje su mi na popisu najdražih je i knjiga Blagoslov zemlje, norveškog pisca Knuta Hamsuna. Knjiga je napisana prije više od 100 godina, govori o norveškom gorštaku koji usred ničega odluči podići dom. I ona ima predivne opise norveškog krajolika. Teme knjige su kritika društva i društvenih konvencija, mitiziranje starih oblika življenja i povezanost čovjeka i prirode. Rekla bih da je ta hipsterska ideja povratka prirodi danas ponovo jako aktualna.

NORVEŠKA 7. UMJETNOST

Od norveških filmova pogledala sam samo Kon-tiki (samo zato što sam te lude 2012. imala previše slobodnog vremena pa sam pogledala skoro sve filmove nominirane za Oscara). Nije mi nešto ostao u sjećanju. Zato mrvicu bolje stojim s norveškim serijama…

Sve je počelo s norveškom teen serijom SKAM. Da, da… teen! I predobra je. D. koja živi u Oslu mi je poslala link. Sjećam da sam ih skidala s nekih čudnih kanala (mislim da je neki Dropbox bio u pitanju, ako me sjećanje još služi). Nisam sigurna ni da su prijevodi tad bili na razini, ali vjerujem da su danas bolji i dostupniji. Ima četiri sezone i završila je sa snimanjem 2017. godine. Serija obrađuje teme kao što su identitet, poremećaji u prehrani, homoseksualnost, manjine i sl. i jako je mračno slatka.

Neki dan sam D. ponovo zamolila da mi predloži neke dobre serije pa mi je poslala nekoliko prijedloga, a ja sam se odmah bacila na gledanje. Prvo sam odgledala EXIT, seriju o četiri norveška pajdaša multimilijunaša u ranim 30-tim godinama. Serija opisuje njihov lagodni život na kokainu i raznim sintetičkim drogama i, naravno, s prostitutkama. Poremećene moralne vrijednosti, psihičke bolesti, pokušaji samoubojstva, ubojstva, laži, a sve temeljeno na istinitim događajima… svaki komentar je suvišan.

A sad sam na drugoj sezoni serije UNGE LOVENDE. Ova je meni nešto kao norveška verzija američke serije Girls. U ovoj seriji tri mlade cure traže ljubav, uspjeh i ispunjenje snova. I ova je onako (bar meni) norveški disfunkcionalna i sirova, u naizgled veseloj mladenačkoj seriji opet ima teških tema o psihičkim bolestima, razorenim brakovima, beskrupuloznoj borbi za posao i muškarce… S obzirom da je jedna od glavnih likova stand up komičarka ima i par dobrih fora. Norvežane zamišljam kao bogatu naciju bez problema, uglavnom visoko obrazovane i na dobrim pozicijama, a nikako na odjelu salama i sireva ili u redu za američku vizu kako ih prikazuje ova serija. Mračni podton je ponovo prisutan. 🙂

sveler norveške palačinke

HYGEE, FIKA… I OSTALE NORDIJSKE NEPREVODIVE RIJEČI

Sad kad imate dosta materijala za čitanje i gledanje možemo se baciti na palačinke. Ako hygge zamišljate kao i ja, pod dekicom na kauču s tanjurom punim palačinki onda smo na istoj valnoj duljini. Palačinke su ultimativna utješna hrana tako da kod mene imaju pravo prednosti pred ostalim poslasticama. A ako želite zaokružiti ovu norvešku priču onda svakako probajte napraviti ove moje Sveler palačinikce.

SVELER VS. AMERIČKE PALAČINKE

Znam, jako vas podsjećaju na američke palačinke. I da, dosta su slične. Najveća razlika je da u njih ide kefir umjesto mlijeka. Zato će imati blago kiselkast okus. I još, Sveler su puno jednostavnije za napraviti. Nema odvajanja žumanjaka od bjelanjaka pa tako ni snijega od bjelanjaka i korištenja miksera. Malo ćete se morati pomučiti jer ručno treba umutiti jaja i šećer, ali to je malo fizičke aktivnosti koja nije na odmet. Smjesu ćete umutiti u 5 minuta, ali je ipak malo pustite da odstoji prije nego počnete peći.

sveler

PRAH JEDNOROGA ZA SVELER PALAČINKE

U originalnom receptu pronašla sam da Sveler palačinke nisu prave bez tajnog sastojka- horn salt. Što je to? Nisam imala pojma pa sam pitala. Uglavnom, to je amonijev bikarbonat ili bijeli kristalni prah blagog mirisa amonijaka koji se koristi u prehrambenoj industriji da bi se postigla rahlost proizvoda. Ne znam može li se to nabaviti u Hrvatskoj (meni bi trebao stići jedan paketić iz Norveške uskoro <3), ali lako je zamjenjiv sa sodom bikarbonom ili praškom za pecivo. I odlične su i bez toga. Javim vam kakve su kad probam s tim famoznim prahom jednoroga.

I sad još recept.

Sveler (norveške palačinke)

Isprintaj recept
:: 10 komada Priprema: 30 minuta

Sastojci

  • 1 (veće) jaje
  • 50 g bijelog šećera
  • 280 ml kefira
  • 100 g oštrog brašna
  • 30 glatkog brašna
  • 2 žličice praška za pecivo
  • prstohvat soli
  • ulje za premazivanje tave
  • za serviranje pekmez, namaz od čokolade, javorov sirup...

Upute

1

U posudu stavite jaje i šećer pa pjenjačom umutite dok ne posvijetle (ja sam to ručno miješala dok nisam vrisnula od boli, ali mikser nisam upalila).

2

Dodajte kefir i promiješajte.

3

U posudici promiješajte oštro i glatko brašno, prašak za pecivo i sol pa dodajte u smijesu jaja i kefira. Promiješajte dok ne dobijete homogenu smjesu (kažu da grudice ne smetaju). Smjesa mora biti gusta, ali i malo tekuća.

4

Ostavite da smjesa odmori 15-30 minuta.

5

Zagrijte tavu premazanu s malo ulja na srednje slabu (a ne jaku :)) temperaturu. (Može i bez ulja ako imate dobro tavu za koju se ništa ne lijepi.) Zaimačom/kacijolom stavite smjesu za palačinke u tavu tako da formirate krug od cca 8 cm (možete koristiti i kružni izrezivač kako bi svaka izgledala isto. Možete raditi i veće palačinke, ali onda će biti manje komada, logično. Pecite s jedne strane dok se ne počnu pojavljivati mjehurići pa preokrenite. Trebaju biti lijepe zlatno smeđe boje. Jako je bitno da temperatura nije prejaka jer će izvana brzo posmeđiti, a iznutra ostati sirove.

6

Poslužite tople, ali moram priznati da jako dobro funkcioniraju i hladne drugi dan.

Isprobao/la si recept za palačinke? Pošalji fotku! 🙂
Imaš pitanja? Ostavi komentar.

Želiš da s tobom dijelim informacije koje ne dijelim nigdje drugdje? Prijavi se na newsletter.
Ako želiš biti u toku i pratiti više svakodnevnih bedastoća- družimo se na 
mom Instagram profilu

Hvala!
Ana

Za one koji žele znati više